|
|
|
|
|
SKULPTOR SINIŠA HEHET - OSVRT S IZLOŽBE Predstavnik je najmlađe generacije likovnih umjetnika, koji izrastaju iz kruga Likovne udruge Varaždin (LUV-a). Generacija koja sve više kroči svoj put na oficijelnu likovnu scenu, čineći je još sadržajnijom i kvalitetnijom. Hehetova je pojavnost također doprinos njegovanju bogate tradicije likovnog stvaralaštva u našem kulturnom miljeu, a koje stvaralaštvo najčešće bude oslobođeno frustracije imperativa ambicije svih onih problema i neizvjesnosti koje likovna struka kao profesija sa sobom nosi. Stoga je i u Heheta ljubav prema likovnom djelovanju još uvijek velika i čista. Unutarnji naboj i potreba da otvori dijalog sa sobom samim o vječnom egzistencijalnom propitivanja vlastitog bitka, uzrok je u Heheta posljedice koja se manifestira materijazacijom vlastitog duhovnog stanja. Saržajnost tog zapisa, u angažmanu svjesno – podsvjesne reakcije , zaista uspješno iščitava iz kamena kao „esencije univerzuma“, bez razlike koja ga „banalna“ motivika fascinacijom na površini nosila. Dimenzija vremena vrlo je važna za poimanje Hehetove skulpture pa stoga i nije čudan odabir kamena Vinicita. Materjala koji svojom mekoćom i podatnošću kao da traži brzu akciju i reakciju u promjeni vlasitog oblika, te postane medij za prenošenje informacije o ambijentu autorova emotivnog stanja. Skulptura Siniše Heheta najčeće nastaje dubokim prodiranjem u unutrašnjost kamenog kubusa, otvarajući tako bezbrojnost prostora definiranih vješto uglađenim čvrstim bridom omeđenim plohama. U tako stvorenom ambijentu nastaje čitavi repertoar loma svjetlosti, koja svojim ritmom i rezonancijom sugerira na moguću pojavu zvuka, kao još jedne prikrivene dimenzije Hehetova djela. Koloristički identitet kamena samo je u manjoj mjeri narušen, jer nanešena zaštitna emulzija na materijalu, efektno potencira „plastiku“ napete forme, posebno na onim ostvarenjima gdje je ploha zaobljena. Često Hehetove skulptura djeluje kao fragment „nečega“ i „od nekoga“, te je kao takva vrlo asocijativna. Tome doprinosi i ona sadržajnost marljivo utkane ornamentike koja u pojedinim ostvarenjima gotovo da nosi osnovni značaj djela. No zanimljiva je i namjera autora da ponekad skulpturi daje predznak uporabnog predmeta, pa tako provocira sličnost prema keramo-skulpturi sa svim odlikama dekorativnog. Prva
samostalna izložba često ima snažan ujecaj na daljnji tijek likovnog
interesa i stvaralačkog procesa. Nadam se da će u slučaju Sinše
Heheta ona biti daljnji poticaj u otvaranju novih prostora sadržajnosti
i ljepote. Dražen Pavlović |
|
|
|
